Nimalo jednostavno. Iako posmatračima sa strane može izgledati kako Sarajevo-osiguranje iz godine u godinu ostaje tržišni lider po nekoj inerciji, činjenica je da iza naših rezultata stoji težak rad svih uposlenika. Kao što sam to i ranije isticao, moja uloga je tu da koordiniram i usmjeravam sve naše aktivnosti i da pomognem da se zadrži reputacija koju smo stekli u proteklih 63 godine postojanja. Međutim, okolnosti u kojima djelujemo daleko su od normalnih, osiguranje kao struka nikada nije bilo na nižem nivou, a ekonomska situacija u državi nikada lošija. U takvom ambijentu naši dobri poslovni rezultati zaista vrijede više.

Prije svega istakao bih činjenicu da smo svojim osiguranicima i klijentima u 2012. godini isplatili  gotovo 30 miliona KM šteta različitih vrsta osiguranja  U dijelu premijskog prihoda ostvarili smo 64,5 miliona KM te zadržali tržišni udio od 12,7 posto na nivou BiH, odnosno 17,6 posto tržišta Federacije BiH. Ovaj podatak je značajan jer smo unatoč teškim uvjetima za poslovanje nastavili trend laganog porasta premijskog prihoda koji je iznosio 2,1 milion KM u apsolutnim iznosima ili nekih 3,2 posto u odnosu na 2011. godinu. Konačno, mogu biti zadovoljni i naši dioničari jer smo ostvarili dobit od 1,5 miliona KM.

U prvih šest mjeseci 2012. godine riješili smo 7.389 šteta neživotnih i 243 štete životnih osiguranja, odnosno ukupno 7.632 štete s iznosom od oko 13,6 miliona KM šteta svih vrsta osiguranja. Od ukupnih 73,2 miliona KM riješenih šteta među društvima sa sjedištem u F BiH u prvih pola godine, štete koje je riješilo Sarajevo osiguranje čine više od 18,6 posto te smo i po ovom parametru ispred ostalih.

Koje vrste osiguranja su dominirale u vašem portfelju u proteklom periodu 2013. godine?

Bez snažnog i uređenog tržišta osiguranja nemoguće je ići u bilo kakve nove projekte koji bi potakli privredni oporavak

U prvom polugodištu ove godine ostvarili smo 32,7 miliona KM premijskog prihoda što čini nekih 17 posto tržišnog učešća kod društava sa sjedištem u Federaciji BiH. Najveći dio portfelja, nekih cca 15 miliona KM čini premija osiguranja AO, potom osiguranje imovine s nešto više od 7 miliona KM, kasko osiguranje sa cca 4 miliona KM, životno osiguranje sa1,5 miliona i druge vrste osiguranja s manjom zastupljenošću. Naš portfelj je stabilan i otprilike oslikava i težnju da tržištu ponudimo šaroliku lepezu usluga. Realnost je da i dalje dominira obavezno osiguranje automobilske odgovornosti, ali njegovo učešće u portfelju je manje nego kod većine društava na tržištu.

Rezultati poslovanja na nivou Društva u prvih šest mjeseci ove godine su zadržani u okviru planiranih. Plan premije je prebačen, ali ćemo i dalje akcenat stavljati na zadržavanje svih troškova u okvirima plana te u skladu s tim opredjeljenjem zadržavanje istog tempa rasta premije uz određeno smanjenje troškova pribave. Insistirat ćemo na kvalitetnoj premiji koja će omogućiti i redovno servisiranje šteta te garantirati širenje portfelja u onim osiguranjima koja su nam trenutno prioritet u razvoju, poput osiguranja života i štednog osiguranja za djecu.

Unatoč višemjesečnim pokušajima da u redovnoj proceduri ukažemo Federalnoj upravi civilne zaštite kao predlagaču na nedostatke i nelogičnosti ovakvog prijedloga Zakona, ni Vlada Federacije, a ni poslanici u Parlamentu koji su glasali za ovakvo rješenje nisu imali sluha za naše argumente. Nažalost, desio se najlošiji scenarij za sve i umjesto da smo našli kompromis i popravili rješenja koja idu na štetu industrije osiguranja te omogućili finansiranje zaštite od požara sa razumnim opterećenjem osiguravajućih društava, mi ćemo biti prinuđeni da svoju zaštitu tražimo na sudu. Razlozi žučne reakcije, kako ste je nazvali, su dvostruki. Stav je Udruženja kako se radi o zakonu koji je diskriminirajući jer nameće finansijske obaveze samo osiguravateljima. S druge strane, iznosi koji se pominju i procenti u odnosu na premiju više puta su veći u odnosu na ono što je do sada bilo ugrađeno u zakonska rješenja. Ovi procenti nemaju nikakvo uporište u realnosti niti su vezani za premiju koju mi dobivamo kroz osiguranje imovine od požara, nego su paušalno određeni u odnosu na premiju svih neživotnih osiguranja i premiju osiguranja AO. Nama predstoji iscrpljujuća pravna borba da pokušamo oboriti rješenje koje vodi ka finansijskom uništenju osiguravajućih društava koja se bave neživotnim osiguranjima u Federaciji BiH.

Mi ne tražimo pomoć, nego korektan odnos, a ne da nas se sjete samo kada donose propise kojima nas obavezuju da dodatno izdvajamo za neke njihove potrebe, punjenje budžeta ili, kao u slučaju pomenutog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o požaru i vatrogastvu, za zaštitu od požara. Iako je bilo i takvih prijedloga od strane struke, nikome u parlamentima nije palo napamet da predloži usvajanje propisa kojim bi, recimo, uveli u praksu obaveznost osiguranja sve imovine u javnom vlasništvu. Nitko ne govori ni o poticajima za osiguranje, recimo, obradivih površina, nema novih informacija da li se i kada očekuje reforma penzionog

i zdravstvenog osiguranja, a razvoj tržišta osiguranja je od ključne važnosti za ekonomski opravak države.

Naš portfelj je stabilan i oslikava našu težnju da tržištu ponudimo šaroliku lepezu usluga

Bez snažnog i uređenog tržišta osiguranja nemoguće je ići u bilo kakve nove projekte kojima bi potakli privredni oporavak, a nemoguće je očekivati ni nove investicije nego samo dalju stagnaciju i nazadak.

Mislim da se ne može govoriti o krivici osiguravajućih društava, nego prije svega o jednom nerazumijevanju značaja pa čak i samog smisla osiguranja kod dobrog dijela državnih organa. Naša kontinuirana aktivnost kroz Udruženje osiguravajućih društava F BiH posljednjih sedam godina rezultirala je više nego korektnim i sadržajnim odnosima s prvom adresom za sva naša pitanja, a to je regulatorna Agencija za nadzor osiguranja F BiH. Međutim, iako u velikom broju slučajeva imamo i pomoć i podršku od Agencije, često ne možemo da se probijemo kroz složenu arhitekturu birokratije od općinskog preko kantonalnog do entitetskog ili državnog nivoa. Najbolji primjer je već spominjani Zakon o požaru i vatrogastvu. Iako je teret finansiranja realizacije zakonskih rješenja gotovo u cijelosti natovaren na leđa osiguravajućih društava, nikome od nadležnih nije palo napamet da uđe u srž naših argumenata za odbacivanje ovakvog prijedloga zakona. Nažalost, osjeti se, najblaže rečeno, nedostatak poštovanja prema privrednoj djelatnosti koja i sada donosi ogromne prihode državi kroz poreze, doprinose i razne druge fiskalne i parafiskalne namete.

Formalno pravno, koliko mi je poznato Federalno ministarstvo pravde je objavilo poziv za javnu raspravu o Nacrtu zakona o obaveznim osiguranjima u prometu. Međutim, zbog složene državne strukture i potrebe da se zakoni u oblasti osiguranja harmoniziraju među entitetima, pitanje je kada će ovaj zakon uopće biti usvojen i u kojem obliku. Nova zakonska regulativa svakako je rješenje kojem treba težiti ukoliko će ona donijeti pozitivne promjene na tržištu osiguranja. Ukoliko usvojimo zakon, a on se poštuje djelomično ili samo onda kada nekome to odgovara, ako se u njemu odmah počnu tražiti rupe, što smo dobili? U nekoliko navrata sam isticao, a to ću i sada ponoviti: Sarajevo-osiguranju kao lideru na tržištu i osiguravajućem društvu s najvećim premijskim prihodom u BiH svakako da najviše odgovara potpuno uređeno i kontrolisano tržište gdje će se poštovati pravila struke i gdje neće biti nelojalne konkurencije. Poznat mi je stav i drugih kolega koji rade na iskorjenjivanju nelojalne konkurencije. Pitanje je samo koliko ima onih kojima postojeće stanje na tržištu najviše odgovara.

Najizraženiji efekat djelovanja u okviru grupe privrednika koja je okupljena unutar Udruženja poslodavaca F BiH vidim u činjenici da je ovo udruženje, u sklopu Ekonomsko-socijalnog vijeća, etablirano kao snažan faktor u trouglu Vlada-poslodavci-sindikat. Niti jedno zakonsko rješenje koje prolazi kroz proceduru u Vladi i ministarstvima i ide prema Parlamentu Federacije, a da se tiče privrede i privrednika,  ne može proći bez da u njegovom razmatranju poslodavci nemaju kakav-takav uticaj. Druga strana medalje u ovoj priči je to što u našoj zemlji oni koji stvaraju dohodak, koji stvaraju nove vrijednosti i kreiraju nova radna mjesta imaju mali ili čak nikakav uticaj na kreatore političkih odluka. Odgovoriti na pitanje zašto je to tako prevazilazi okvire ovog razgovora.

Nova zakonska regulativa rješenje je kojem treba težiti samo ukoliko će donijeti pozitivne promjene